Alergija je pretjerana reakcija imunološkog sustava osobe na nešto što je obično bezopasno za druge ljude.
Uobičajene tvari za koje se zna da mogu izazvati alergijske reakcije su bjelančevine ili kemijske tvari, uključujući pelud, grinje iz prašine, spore plijesni, perut kućnih ljubimaca, ubodi kukaca, lijekovi, konzervansi i mirisi te određene namirnice poput kikirikija, jaja i mlijeka.
Još uvijek u potpunosti ne razumijemo zašto neke tvari izazivaju alergiju, dok druge ne izazivaju, niti zašto samo neke osobe razviju alergijsku reakciju nakon izloženosti alergenima. Općenito, alergije mogu izazvati razne reakcije poput curenja iz nosa, kihanja, svrbeža, osipa, oteklina ili astme. Procjenjuje se da će jedna od četiri osoba doživjeti alergiju u nekom trenutku svog života.
Utvrđeno je da tvari koje se nalaze u deterdžentima i proizvodima za čišćenje rijetko izazivaju alergijsku reakciju. Određene osjetljive osobe mogu povremeno razviti kožni osip poznat i kao „kontaktni dermatitis,“ čak i prilikom upotrebe uobičajenih deterdženata. Ipak, samo je 10 % svih kožnih reakcija izazvano alergijama.
Sumnjate li na kožnu alergiju izazvanu deterdžentima ili proizvodima za održavanje, slijedite ove korake:
- Ako imate zdravstvene probleme za koje mislite da bi mogli biti izazvani mogućom alergijskom reakcijom na nešto: Posjetite liječnika.
- Prilikom posjeta liječniku ponesite popis svih proizvoda koje ste upotrebljavali prethodnih tjedana, zajedno s ambalažom, ako je moguće. Tkanine ili nakit koji ste nosili katkad mogu biti uzrok alergija. Također uzmite u obzir promjene životnog stila i prehrane.
- Liječnik će vas uputiti dermatologu ako bude potrebno. Popis proizvoda i pakiranja ponesite i dermatologu. Dermatolog može provesti dijagnostički epikutani test kako bi utvrdio tvari na koje ste možda alergični.
- Ako vam dijagnosticira alergiju, dermatolog će vam dati informacije o tvarima na koje ste alergični, savjete o izbjegavanju tih tvari i terapiju potrebnu za rješavanje kožne reakcije ili drugih reakcija.
- Pobrinite se da znate kemijske nazive tvari u deterdžentu i proizvodima za čišćenje proučavanjem oznake i provjerom odgovarajućeg web-mjesta koje sadržava informacije o takvim sastojcima.
- Kako biste izbjegli ponovnu pojavu alergije, trebali biste izbjegavati ponovnu izloženost toj tvari koliko god je moguće. To možete učiniti provođenjem sljedećih koraka:
- Provjerite deterdžente i proizvode za održavanje koje već imate u svom domu. Ako takav proizvod sadržava tvar na koju ste alergični, prestanite upotrebljavati taj proizvod ili poduzmite mjere opreza za ograničavanje izloženosti, primjerice nošenjem rukavica.
• Kada kupujete proizvod, uvijek provjerite sadržava li tvar na koju ste alergični. Provjerite cijeli popis sastojaka na web-mjestu proizvođača ili robne marke.
• Dodatne informacije o određenim sastojcima proizvoda možete zatražiti od proizvođačeve službe za potrošače telefonom ili pisanim putem.
Kožne iritacije nerijetko imaju simptome slične alergijskim reakcijama (primjerice crvenilo ili svrbež). Isključivo su ograničene na ono područje kože koje dođe u kontakt s iritantom. Iritacije se bitno razlikuju od alergijskih reakcija: iritacije se pojavljuju u roku od nekoliko minuta ili nekoliko sati nakon kontakta s tvari koja iritira kožu, čak i bez prethodnog izlaganja. Tvari koje iritiraju kožu obično moraju biti prisutne u višim koncentracijama kako bi izazvale iritaciju.
Pranje rublja i čišćenje životnog prostora znatno pridonosi smanjenju alergena u životnom okruženju alergičnih osoba. Jedan primjer je smanjenje alergena iz grinja iz kućne prašine, koji se najčešće nalaze u posteljini, prostirkama i madracima.