Jeste li znali da se 89 % potrošača u EU* osjeća mirnije kada im je dom čist? Ne uzimajte svoje zdravlje zdravo za gotovo. Održavanje čistoće domova i dobre higijenske navike ključni su za naše zdravlje i dobrobit. Dobro, sigurno i održivo čišćenje ne mora biti naporno. Dobre su navike bitne za dobro zdravlje.

Najprije objasnimo što mislimo pod čišćenjem i higijenom.

Što znače čišćenje i higijena?

Čišćenje je mehaničko ili kemijsko uklanjanje  prljavštine i mrlja s tijela, predmeta ili područja. Čišćenje sapunom ili deterdžentom te ispiranje vodom u pravilu su dostatni za uklanjanje vidljive prljavštine i alergena. Čišćenjem se smanjuju i mnogi mikrobi na rukama, površinama i tkaninama.

Dezinfekcija ciljna je upotreba sredstva za dezinfekciju kojom se sprječava širenje infekcije kada postoji visok rizik od prijenosa štetnih mikroba (npr. kada je netko bolestan ili osjetljiv na infekciju). Ti proizvodi sprječavaju širenje infekcije suzbijanjem ili uništavanjem štetnih organizama.

Higijena je praksa kojom ljudi održavaju ili unaprjeđuju dobro zdravlje. Pranje tijela, čišćenje okolice te čišćenje i prema potrebi dezinficiranje površina, ruku, uređaja, okolice i predmeta za osobnu upotrebu radi prekidanja lanca infekcije, sve ovo doprinosi higijeni. Druge higijenske mjere su primjerice držanje određene udaljenosti od bolesnih osoba.

Čišćenje i higijena kod kuće – neka osnovna načela

Svoj dom čistimo jer volimo živjeti u ugodnom okruženju. No, postupci čišćenja koje provodimo u svom domu utječu i na održavanje zdravlja.

  1. Redoviti postupci koje provodimo kako bi nam dom bio čist i mirisao na čistoću daju nam osjećaj dobrobiti koji doprinosi održavanju zdravlja;
  2. Redovitim čišćenjem doma smanjujemo naslage prljavštine i kukce poput grinja, ušiju itd. koji mogu štetno djelovati na naše zdravlje, primjerice alergeni u prašini mogu izazvati alergije poput astme;
  3. Redovitim čišćenjem doma uklanjamo prašinu, prljavštinu i ostatke hrane, čime sprječavamo pojavu miševa, žohara itd;
  4. Redovitim čišćenjem posteljine sprječavamo pojavu stjenica;
  5. Redovitim čišćenjem smanjujemo naslage gljivica koje se množe na vlažnim mjestima u kuhinji, kupaonici i toaletu, a koje mogu izazvati simptome dišnog sustava;
  6. Specifični postupci (primjerice čišćenje, dezinfekcija, toplinsko čišćenje) koje provodimo za sprječavanje širenja štetnih mikroba važni su kako bismo se zaštitili od izloženosti štetnim mikrobima koji mogu izazvati zarazne bolesti.

Za navedene aktivnosti od 1. do 5, dnevnim ili tjednim redovitim čišćenjem smanjujemo te moguće opasnosti na prihvatljive razine. No, čišćenje radi sprječavanja infekcija ipak je drugačije.

Pročitajte dodatne informacije o prekidanju epidemiološkog lanca provođenjem ciljne higijene

*Ispitivanje potrošača koje je udruga A.I.S.E. provela 2020. godine u 23 zemlje članice EU‑a

Suautorica ovog članka je profesorica Sally Bloomfield, predsjednica i članica Znanstvenog savjetodavnog odbora IFH‑a i počasna profesorica Londonskoga fakulteta za higijenu i tropsku medicinu. Profesorica Bloomfield priznata je stručnjakinja za higijenu u domu, s više od 30 godina iskustva u istraživanju i obrazovanju u vezi s higijenom. 

Međunarodni znanstveni forum International Scientific Forum (IFH) osnovan je 1997. godine s ciljem razvoja i unaprjeđenja higijene u domu i svakodnevnim životnim okruženjima na osnovi pouzdanih znanstvenih načela.

Napomena

Na web‑mjestu cleanright.eu upotrebljavamo riječ „mikrobi“ koja se odnosi i na korisne i na štetne mikroorganizme. Ne koristimo se riječju „klice“ jer ju čitatelji nerijetko pogrešno shvaćaju kao „štetni mikrobi.“